„Podržava krvne žile” — što se na dodatak prehrani smije napisati, a što ne

Ažurirano: rujan 2026.

Oglasi za dodatke „za cirkulaciju” obično zvuče vrlo slično: čiste krvne žile, normaliziraju tlak, snižavaju kolesterol, sprječavaju aterosklerozu. Problem je u tome što nijednu od tih rečenica u Uniji nije dopušteno staviti na dodatak prehrani — i nije riječ o tumačenju ni o odvjetničkom oprezu. To je zatvoren popis koji možete sami provjeriti u nekoliko minuta.

Odakle dolazi popis dopuštenih rečenica

Uredba 1924/2006 uvela je pravilo suprotno intuiciji: dopušteno je samo ono što je izrijekom odobreno. Proizvođač ne smije upotrijebiti zdravstvenu tvrdnju zato što zvuči oprezno ili zato što za nju ima studiju. Ona mora biti u popisu Unije prema uredbi 432/2012, i to u tekstu koji ne mijenja smisao odobrenog zapisa.

Drugo je pravilo još strože: hrani se ne smiju pripisivati svojstva sprječavanja ili liječenja bolesti. „Sprječava aterosklerozu” i „snižava tlak” prelaze tu granicu bez obzira na to što pokazuje studija — jer su hipertenzija i ateroskleroza bolesti, a dodatak prehrani nije lijek.

Što se o krvnim žilama stvarno smije reći

U kategoriji koja nas zanima popis je iznenađujuće kratak. Temi su najbliže:

Vitamin C — „doprinosi normalnoj proizvodnji kolagena za normalnu funkciju krvnih žila”. To je jedina tvrdnja u cijelom popisu koja izravno govori o krvnim žilama i o sastojku dostupnom u dodatku prehrani.
Tiamin (vitamin B1) — „doprinosi normalnoj funkciji srca”.
Folna kiselina, vitamin B6 i vitamin B12 — „doprinose normalnom metabolizmu homocisteina”. Pozor: ta rečenica govori o metabolizmu aminokiseline, a ne o srčanom riziku, i tako je treba čitati.
Krom — „doprinosi održavanju normalne razine glukoze u krvi”. To je tvrdnja o šećeru, a ne o krvnim žilama, iako se u oglasima to dvoje često miješa.

Primijetite čega na popisu nema: elastičnosti krvnih žila, čišćenja, mikrocirkulacije, tlaka. Ako te riječi vidite na pakiranju ili na prodajnoj stranici, gledate rečenicu koju nije bilo dopušteno upotrijebiti.

Zašto biljni ekstrakti nemaju nijednu tvrdnju

Kod zahtjeva koji se odnose na biljke postupak je zapeo. Nekoliko tisuća botaničkih prijava formalno je „u mirovanju” — nisu ni odobrene ni konačno odbijene. U praksi to znači jedno: za list masline, gymnemu, resveratrol ili L‑arginin ne postoji nijedna rečenica koja bi se smjela napisati kao obećanje. Može se napisati što je ta biljka, odakle dolazi i kako se tradicionalno koristila. Ništa više.

To ne znači da studija nema. Znači da nisu prošle ocjenu koja daje pravo na rečenicu na pakiranju — a razlika između „studije postoje” i „ovo se smije napisati” upravo je ona razlika koju oglašavanje najčešće briše.

Kako u minuti provjeriti bilo koju tvrdnju

Europska komisija vodi javni registar prehrambenih i zdravstvenih tvrdnji (EU Register on nutrition and health claims). Upišete naziv sastojka i dobijete popis zapisa s njihovim statusom: odobreno, odbijeno ili u mirovanju. Ako tvrdnje iz oglasa nema u stupcu „odobreno”, nije riječ o formulaciji nego o nedostatku osnove.

Praktičan test. Uzmite bilo koju rečenicu iz oglasa za dodatak i postavite joj jedno pitanje: odnosi li se na bolest? Ako se spominje naziv bolesti ili njezina simptoma (hipertenzija, ateroskleroza, dijabetes, proširene vene), rečenica je nedopuštena bez daljnje provjere. Ako ne — provjerite sastojak u registru.

Što iz toga slijedi za kupca

Ne to da je svaki dodatak za cirkulaciju prijevara. To da opis koji obećava više nego što se smije obećati ne govori ništa o proizvodu — govori nešto o prodavatelju. Stranica koja umjesto toga pokazuje sastav, količine i granice onoga što se zna, daje vam stvarnu osnovu za odluku, čak i ako zvuči manje efektno.

I posljednja stvar koju vrijedi zapamtiti: i odobrena tvrdnja ima uvjet. Smije se upotrijebiti samo ako obrok daje najmanje 15 % referencijalne dnevne vrijednosti tog sastojka. Proizvod koji ne navodi doze u miligramima to ne dopušta provjeriti — i to je također informacija.